Bivši predsednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović biće ove sedmice saslušan pred sudijom za istragu Višeg suda u Podgorici u okviru postupka koji se odnosi na privatizaciju državnog Telekoma iz 2005. godine i sumnje u korupciju tokom prodaje kompanije mađarskom investitoru.
Saslušanja su zatražena zbog sumnji da je prilikom privatizacije isplaćivan milionski mito, navodno prikriven preko fiktivnih konsultantskih ugovora. Pored Đukanovića, pred sudijom bi trebalo da budu saslušani njegova sestra, advokatica Ana Đukanović, biznismen Veselin Barović, nekadašnji direktor Telekoma Oleg Obradović i Damjan Hosta, koji je učestvovao u pregovorima o prodaji akcija.
Predlog za sprovođenje dokaznih radnji podnela je Zaštitnica imovinsko-pravnih interesa Crne Gore, koja je preuzela krivično gonjenje u ime države nakon što je Specijalno državno tužilaštvo u avgustu 2025. godine odbacilo krivičnu prijavu Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS), uz obrazloženje da je nastupila apsolutna zastarelost.
Međutim, krivično vanpretresno veće Višeg suda u Podgorici zauzelo je stav da u ovom predmetu nije nastupila zastarelost. Tužilaštvo je potom pokušalo da ospori takvu odluku pred Vrhovnim sudom, ali je njegovu žalbu taj sud odbacio kao nedozvoljenu, čime je omogućen nastavak dokaznih radnji i saslušanje osoba obuhvaćenih postupkom.
Afera „Telekom“ odnosi se na privatizaciju nekadašnje državne telekomunikacione kompanije, čiji je većinski paket akcija 2005. godine prodat mađarskom Mađar telekomu, članu Dojče Telekom grupe.
Sumnje u korupciju pojavile su se nakon finansijske revizije poslovanja Mađar telekoma za 2005. godinu. Revizorska kuća „PricewaterhouseCoopers“ ukazala je na konsultantske ugovore čija poslovna svrha nije bila dovoljno jasna, nakon čega je mađarska kompanija angažovala međunarodnu advokatsku kancelariju „White & Case“ radi interne istrage.
Američka Komisija za hartije od vrednosti i berzu (SEC) pokrenula je 2011. postupak protiv Mađar telekoma i trojice njegovih nekadašnjih rukovodilaca, zbog sumnji da su podmićivali zvaničnike u Crnoj Gori i tadašnjoj Makedoniji kako bi obezbedili poslovne i regulatorne pogodnosti.
Prema navodima SEC-a, u slučaju Crne Gore preko četiri konsultantska ugovora isplaćeno je oko 7,3 miliona evra. U javno dostupnim dokumentima američkih institucija, međutim, nisu navedena imena crnogorskih funkcionera za koje se sumnjalo da su primili novac. U medijima je u tom kontekstu pominjana advokatica Ana Đukanović, sestra Mila Đukanovića, koja je negirala optužbe i tužila medije koji su je povezivali sa navodima o korupciji.
Mađar Telekom i njegov većinski vlasnik Dojče Telekom pristali su u decembru 2011. godine na poravnanje sa američkim institucijama, uz finansijske obaveze od ukupno 95 miliona dolara, kako bi okončali postupke u SAD.
Tadašnja crnogorska vlada, na čijem je čelu bio Milo Đukanović, donela je i odluku da manjinskim akcionarima doplati po 30 centi za akcije koje prodaju mađarskom investitoru, što je državu koštalo ukupno tri miliona evra.
Postupak koji se sada vodi u Podgorici odnosi se na utvrđivanje okolnosti privatizacije i navoda iz krivične prijave. Dosadašnji postupci pred američkim institucijama i poravnanje Mađar telekoma ne predstavljaju utvrđivanje individualne krivične odgovornosti crnogorskih funkcionera pred domaćim sudovima.
Urednička napomena: Namerno sam izbegla formulacije poput „Đukanović zbog milionskog mita“ ili „dokazano podmićivanje crnogorskih funkcionera“. U ovoj fazi reč je o saslušanju i proveri navoda, a ne o utvrđenoj krivici. Takođe, američko poravnanje od 95 miliona dolara ne treba predstavljati kao kaznu koju su platili zbog dokazane krivice Mila Đukanovića.






