Žene imaju značajnu ulogu u proizvodnji hrane, upravljanju porodičnim poljoprivrednim gazdinstvima i razvoju ruralne ekonomije, ali njihov doprinos nije uvek praćen odgovarajućom imovinskom, finansijskom i socijalnom sigurnošću. Međunarodni dan žena na selu, koji se obeležava 15. oktobra, skreće pažnju na njihov položaj i potrebu da im se obezbede bolji uslovi za poslovanje, pristup finansiranju i ravnopravno učešće u ekonomskom odlučivanju.
U Vojvodini, gde su ratarstvo, povrtarstvo, stočarstvo i prehrambena proizvodnja važni delovi privrede, žene učestvuju u različitim fazama poslovanja poljoprivrednih gazdinstava. Njihov rad obuhvata proizvodnju, preradu, pripremu robe za tržište i prodaju, ali i administrativne poslove i organizaciju svakodnevnog funkcionisanja domaćinstva.
Međutim, rad na gazdinstvu ne znači nužno i ravnopravan pristup prihodima, imovini ili donošenju poslovnih odluka. Žene su ređe vlasnice poljoprivrednog zemljišta i nosioci registrovanih gazdinstava, što može da ograniči njihovu mogućnost da samostalno konkurišu za određene podsticaje, koriste imovinu kao sredstvo obezbeđenja ili razvijaju sopstveni posao.
Ograničen pristup finansiranju, nedovoljna socijalna i penzijska sigurnost i manja dostupnost poslovnih i obrazovnih mogućnosti dodatno utiču na ekonomski položaj žena u ruralnim sredinama. Istovremeno, veliki deo njihovog rada u domaćinstvu i brige o članovima porodice ne ostvaruje direktan prihod, iako je važan za opstanak porodičnih gazdinstava.
Bespovratna sredstva za razvoj ženskog preduzetništva
Jedan od instrumenata podrške jeste program Ministarstva privrede, za koji je tokom 2026. godine opredeljeno 50 miliona dinara za bespovratna sredstva namenjena ženskom preduzetništvu na selu. Prema dostavljenim informacijama, pojedinačni iznosi podrške kreću se od 300.000 do milion dinara, a sredstva su namenjena nabavci opreme, mašina, alata i dela repromaterijala.
Takvi programi mogu da pomognu preduzetnicama da unaprede proizvodnju, povećaju kapacitete ili pokrenu delatnosti koje donose dodatnu vrednost poljoprivrednim proizvodima. Prerada hrane, proizvodnja tradicionalnih proizvoda, direktna prodaja i povezivanje sa turističkom ponudom predstavljaju neke od mogućnosti za diversifikaciju prihoda na selu.
U Vojvodini je otvoren i javni poziv Zavoda za ravnopravnost polova za uspostavljanje lokalnih partnerstava za ekonomsko osnaživanje žena. Rok za prijavljivanje je 23. oktobar 2026. godine, a cilj je povezivanje lokalnih aktera i stvaranje boljih uslova za ekonomsko uključivanje žena.
Razvoj sela zahteva više od subvencija
Dugoročno ekonomsko osnaživanje žena ne zavisi samo od jednokratnih finansijskih podsticaja. Važni su i dostupnost povoljnih izvora finansiranja, stručna obuka, savetodavna podrška, digitalne veštine, pristup tržištu i mogućnost da proizvođačice svoje proizvode prodaju pod održivim uslovima.
Za razvoj ruralne ekonomije značajno je i stvaranje uslova u kojima žene mogu da usklade poslovne i porodične obaveze. Dostupni vrtići, zdravstvene usluge, prevoz i kvalitetna digitalna infrastruktura utiču na mogućnost zapošljavanja, pokretanja preduzetničkih aktivnosti i ostanka mladih porodica na selu.
Posebnu ulogu imaju udruženja žena koja razvijaju zanatsku proizvodnju, čuvaju tradicionalne prehrambene proizvode i učestvuju u organizovanju lokalnih manifestacija. Njihove aktivnosti mogu da doprinesu dodatnim prihodima domaćinstava, razvoju lokalnih brendova i povezivanju poljoprivrede sa turizmom.
Međunarodni dan žena na selu ustanovila je Generalna skupština Ujedinjenih nacija 2007. godine, a prvi put je obeležen 2008. godine. Njegova poruka prevazilazi simbolično priznanje za doprinos proizvodnji hrane: održiv razvoj ruralnih područja zahteva da žene imaju stvarne mogućnosti da raspolažu imovinom, pristupaju finansiranju, razvijaju preduzetničke inicijative i učestvuju u donošenju ekonomskih odluka.
M. T.






