Zabrinutost zbog sigurnosti radnog mesta prisutna je među zaposlenima u Srbiji, dok kompanije na poslovnu i društvenu neizvesnost odgovaraju većim pritiskom na produktivnost, ograničavanjem troškova i promenama u zapošljavanju. Pokazalo je to istraživanje koje su sproveli Infostud, Osiguranik, Rezilient i TIM Centar, a čiji su rezultati objavljeni u ponedeljak.
Prema rezultatima ankete, 16 odsto zaposlenih veoma je zabrinuto da bi u narednih 12 meseci moglo da ostane bez posla. Dodatnih 55 odsto oseća manju zabrinutost, iako ne smatra da je njihovo radno mesto neposredno ugroženo. Da ne strahuje od gubitka zaposlenja navelo je 29 odsto ispitanika.
Neizvesnost se odražava i na odluke poslodavaca. Čak 74 odsto zaposlenih navelo je da su njihove kompanije tokom prethodnih godinu dana uvele neku meru kao odgovor na promenjene poslovne okolnosti.
Najčešće se primenjuje pojačan pritisak na produktivnost, koji je pomenulo 44 odsto ispitanika. Zamrzavanje plata ili povišica navelo je 32 odsto zaposlenih, obustavljanje novog zapošljavanja 28 odsto, otpuštanja 27 odsto, a ukidanje beneficija 23 odsto. Kompanije su u nekim slučajevima primenjivale više mera istovremeno.
Zaposleni nemaju dovoljno informacija o stanju u kompanijama
Rezultati istraživanja ukazuju i na problem komunikacije između menadžmenta i zaposlenih. Samo 26 odsto ispitanika smatra da rukovodstvo tokom krize otvoreno govori i o dobrim i o lošim rezultatima poslovanja.
Više od polovine, odnosno 51 odsto zaposlenih, navelo je da informacije dobija selektivno, dok 23 odsto tvrdi da komunikacija izostaje i da su prinuđeni da nagađaju šta se dešava u kompaniji.
Takva situacija može dodatno da pojača nesigurnost zaposlenih, naročito kada se istovremeno sprovode mere štednje, zamrzavaju zarade ili smanjuje broj radnih mesta.
Slobodno vreme važnije od tim bildinga
Kada je reč o pogodnostima na poslu, zaposleni najviše vrednuju dodatne slobodne dane, fleksibilno radno vreme i mogućnost kraće radne nedelje.
Dodatne slobodne dane među najvažnijim benefitima izdvojilo je 41 odsto ispitanika, dok su četvorodnevnu radnu nedelju i fleksibilno radno vreme navela po 40 odsto zaposlenih. Mogućnost rada od kuće važna je za 37 odsto ispitanika.
Međutim, ove pogodnosti nisu dostupne svima. Fleksibilno radno vreme i dodatne slobodne dane ima po 29 odsto zaposlenih, dok 27 odsto može da radi od kuće.
Razlika između želja zaposlenih i ponude poslodavaca posebno je vidljiva kod tim bilding aktivnosti. Iako ih ima 22 odsto radnika, svega šest odsto ih smatra važnom pogodnosti.
Dobrovoljno zdravstveno osiguranje najvažnija je plaćena beneficija za 30 odsto ispitanika, a ovaj vid osiguranja ima 27 odsto zaposlenih. Plaćene dodatne edukacije i treninzi važni su za 23 odsto radnika.
Prema odgovorima predstavnika kompanija, 61 odsto poslodavaca nije menjalo paket beneficija u odnosu na prethodnu godinu, 28 odsto ga je proširilo, dok je 11 odsto kompanija smanjilo broj pogodnosti. Među benefitima koji se najpre ukidaju nalaze se tim bilding aktivnosti, dodatne edukacije, sportski sadržaji i fleksibilno radno vreme.
Veštačka inteligencija već menja pojedine sektore
Uticaj veštačke inteligencije na tržište rada za sada nije podjednak u svim industrijama. Smanjenje broja zaposlenih zbog uvođenja AI alata prijavilo je dva odsto kompanija obuhvaćenih istraživanjem. U IT sektoru taj udeo iznosi 13 odsto, a u finansijama, bankarstvu i osiguranju 10 odsto.
U narednom periodu smanjenje broja zaposlenih zbog primene veštačke inteligencije očekuje po 24 odsto predstavnika kompanija iz IT sektora i finansijskih delatnosti. Reč je, međutim, o procenama ispitanika, a ne o potvrđenim odlukama o budućim otpuštanjima.
Razlike su primetne i u stavovima prema tehnologiji. Dok 67 odsto predstavnika kompanija smatra da je veštačka inteligencija prilika za povećanje produktivnosti, isto mišljenje deli 32 odsto zaposlenih. Oko 30 odsto radnika smatra da je značaj AI precenjen, dok 31 odsto kaže da na njih ne utiče.
Iako se primena tehnologije širi, samo 15 odsto kompanija sistemski podstiče korišćenje AI alata. Njih 30 odsto dozvoljava upotrebu bez jasno definisane strategije, dok 52 odsto nema utvrđen stav. Tri odsto kompanija ograničava ili zabranjuje njihovu upotrebu.
Učenje kroz posao najpoželjniji način usavršavanja
Uprkos zabrinutosti zbog sigurnosti zaposlenja, radnici pokazuju interesovanje za sticanje novih znanja i veština. Učenje kroz posao izabralo je 72 odsto ispitanika, mentorstvo 41 odsto, a grupne treninge uživo 36 odsto.
Među digitalnim formatima najpopularniji su onlajn kursevi, koje je izdvojilo 22 odsto zaposlenih. Veštačku inteligenciju kao poželjan način učenja navelo je svega sedam odsto ispitanika.
Rezultati istraživanja ukazuju na to da se zaposleni suočavaju sa dve povezane promene: rastućom neizvesnošću u pogledu sigurnosti radnog mesta i potrebom da se prilagode novim zahtevima tržišta rada. Za poslodavce to otvara pitanje kako da povećaju produktivnost, a istovremeno zadrže zaposlene, unaprede komunikaciju i ponude pogodnosti koje radnici zaista vrednuju.
M. T.





