Broj mikro, malih i srednjih preduzeća i preduzetnika u Srbiji povećan je sa 339.450 u 2022. godini na 368.893 u 2024. godini, što znači da je za dve godine njihovo ukupno brojčano stanje poraslo za 29.443. Istovremeno, povećan je i broj velikih preduzeća, sa 624 na 674, pokazuju podaci iz publikacije „Preduzeća po veličini i preduzetnici u Republici Srbiji 2022–2024”, koju je objavio Republički zavod za statistiku (RZS).
Broj mikro, malih i srednjih preduzeća i preduzetnika tako je za dve godine povećan za oko 8,7 odsto. Kod velikih preduzeća zabeležen je rast od oko osam odsto, što ukazuje na povećanje broja poslovnih subjekata u obe kategorije.
Podaci ukazuju na značaj sektora malih i srednjih preduzeća za privredu Srbije, jer upravo ova kategorija obuhvata veliki broj različitih poslovnih aktivnosti – od samostalnih preduzetničkih radnji i malih porodičnih firmi do srednjih kompanija koje posluju na domaćem i inostranom tržištu.
Više zaposlenih u malim i srednjim preduzećima
Rast broja poslovnih subjekata pratio je i porast zaposlenosti. U mikro, malim i srednjim preduzećima i kod preduzetnika 2022. godine bilo je zaposleno 982.380 ljudi, dok je 2024. taj broj dostigao 1.000.935.
To znači da je broj zaposlenih u ovom sektoru povećan za 18.555, odnosno oko 1,9 odsto. Istovremeno, u velikim preduzećima broj zaposlenih porastao je sa 564.571 na 596.633, što predstavlja povećanje od 32.062 zaposlenih ili približno 5,7 odsto.
Brojke pokazuju da je rast zaposlenosti u posmatranom periodu bio izraženiji u velikim preduzećima, iako mikro, mala i srednja preduzeća i preduzetnici i dalje zapošljavaju više od milion ljudi.
Promene u strukturi kapitala
Publikacija RZS-a ukazuje i na promene u poreklu kapitala. U sektoru mikro, malih i srednjih preduzeća i preduzetnika učešće domaćeg kapitala smanjeno je sa 67,4 odsto u 2022. na 65,4 odsto u 2024. godini. Istovremeno, učešće stranog kapitala povećano je sa 32,6 na 34,6 odsto.
Kod velikih preduzeća zabeleženo je suprotno kretanje. Učešće domaćeg kapitala povećano je sa 75,3 na 77,5 odsto, dok je udeo stranog kapitala smanjen sa 24,7 na 22,5 odsto.
Ovi podaci pokazuju da se struktura kapitala u dve kategorije preduzeća menjala u različitim pravcima. Za potpuniju procenu poslovnog ambijenta potrebno je, međutim, posmatrati i druge pokazatelje, poput prihoda, dobiti, produktivnosti, investicija i opstanka novoosnovanih firmi.
Rast broja preduzeća i preduzetnika predstavlja važan pokazatelj privredne aktivnosti, ali sam po sebi ne govori koliko su novootvoreni poslovni subjekti uspešni, koliko dugo opstaju na tržištu niti kakav je njihov doprinos ukupnoj proizvodnji i izvozu.
M. T.






