BEOGRAD – Petog oktobra 2000. godine u Beogradu je održan jedan od najvećih političkih protesta u novijoj istoriji Srbije, koji je usledio nakon predsedničkih i saveznih parlamentarnih izbora održanih 24. septembra. Masovno okupljanje pristalica Demokratske opozicije Srbije (DOS), uz generalni štrajk i blokade, završilo se slomom vlasti Slobodana Miloševića.
Spor oko rezultata predsedničkih izbora počeo je neposredno nakon glasanja. Savezna izborna komisija saopštila je 28. septembra da nijedan kandidat nije osvojio više od polovine glasova i najavila drugi izborni krug za 8. oktobar.
Prema tada objavljenim rezultatima Savezne izborne komisije, Milošević je u prvom krugu osvojio 38,62 odsto glasova, dok je kandidat DOS-a Vojislav Koštunica dobio 48,96 odsto.
DOS je, međutim, tvrdio da je Koštunica već u prvom krugu osvojio više od 50 odsto glasova i odbio mogućnost održavanja drugog kruga.
Preokret usledio 6. oktobra
Opozicija je potom pozvala na generalni štrajk, blokadu zemlje i masovno okupljanje u Beogradu 5. oktobra. Uprkos pokušajima policije da spreči dolazak demonstranata iz drugih delova Srbije, veliki broj građana stigao je u glavni grad.
Demonstranti su se okupili na Trgu Nikole Pašića i platou ispred Savezne skupštine. Tokom sukoba sa policijom upotrebljen je suzavac, nakon čega su demonstranti ušli u zgradu Savezne skupštine.
Istog dana došlo je i do upada u zgradu Radio-televizije Srbije u Takovskoj ulici, a u oba objekta izbili su požari i pričinjena je materijalna šteta. Demonstranti su zauzeli i policijsku stanicu u Ulici majke Jevrosime.
Veliki broj građana ostao je na ulicama Beograda i tokom noći između 5. i 6. oktobra.
Preokret je usledio 6. oktobra, kada je u Službenom listu SRJ objavljen konačni izborni rezultat prema kojem je Vojislav Koštunica osvojio 2.470.304 glasa, odnosno 50,24 odsto, dok je Milošević dobio 1.826.799 glasova, odnosno 37,15 odsto.
Milošević je potom priznao izborni poraz. U javnom obraćanju, nakon susreta sa Koštunicom, saopštio je da neće osporavati rezultat izbora.
Vojislav Koštunica položio je zakletvu kao predsednik SRJ 7. oktobra 2000. godine, na sednici Savezne skupštine održanoj u Sava centru.
Petooktobarske demonstracije bile su posledica višegodišnje političke i ekonomske krize, ratova na prostoru bivše Jugoslavije, međunarodnih sankcija, izolacije zemlje, kao i posledica NATO bombardovanja SRJ 1999. godine.
Novo političko poglavlje u Srbiji
Tokom događaja 5. oktobra život su izgubile dve osobe. Jasmina Jovanović stradala je nesrećnim slučajem, dok je Momčilo Stakić preminuo od srčanog udara. Više desetina ljudi, među kojima demonstranti i pripadnici policije, bilo je povređeno. Zabeleženi su i slučajevi prebijanja pojedinih zaposlenih i rukovodilaca RTS-a.
Promena vlasti otvorila je novo političko poglavlje u Srbiji, ali je narednih godina usledio niz novih političkih i društvenih potresa.
Jedan od najistaknutijih lidera DOS-a, predsednik Demokratske stranke i tadašnji predsednik Vlade Srbije Zoran Đinđić, ubijen je 12. marta 2003. godine u atentatu ispred zgrade Vlade Srbije u Beogradu.
Milošević je uhapšen 1. aprila 2001. godine, a 28. juna iste godine izručen je Međunarodnom krivičnom tribunalu za bivšu Jugoslaviju u Hagu. Preminuo je 11. marta 2006. godine u pritvorskoj jedinici Tribunala u Hagu, zvanično od srčanog udara.
Vojislav Koštunica, koji je nakon 5. oktobra postao predsednik SRJ, a potom i predsednik Vlade Srbije, danas nije politički aktivan.
Petooktobarske demonstracije ostale su jedna od ključnih prekretnica u političkoj istoriji Srbije krajem 20. i početkom 21. veka.
M. T.






