TEL AVIV – U Izraelu se danas održavaju parlamentarni izbori na kojima će birači odlučivati o sastavu novog saziva Kneseta i političkoj budućnosti premijera Benjamina Netanjahua. Reč je o prvim parlamentarnim izborima u zemlji od napada palestinskog militantnog pokreta Hamas 7. oktobra 2023. godine, nakon kojeg je usledio dugotrajan rat i niz sukoba koji su promenili bezbednosne i političke prilike na Bliskom istoku.
Pravo glasa ima oko 7,3 miliona građana, a na izborima učestvuje 35 stranaka, navodi Tanjug. Birališta su otvorena od 7 do 22 časa po lokalnom vremenu, a prve naznake rezultata očekuju se po njihovom zatvaranju.
Prema predizbornim istraživanjima, trka između bloka koji podržava Netanjahua i opozicionih stranaka je neizvesna. Ni jedna strana, prema dostupnim analizama, nema siguran put do parlamentarne većine, što bi moglo da dovede do složenih pregovora o formiranju nove vlade.
Bezbednost i odgovornost za napade među ključnim temama
Izborna kampanja odvija se u senci bezbednosnih posledica napada Hamasa, rata u Gazi i regionalnih sukoba. Među pitanjima koja opterećuju izraelsko društvo su odgovornost državnog i bezbednosnog vrha za propuste koji su prethodili napadu 7. oktobra, buduća bezbednosna strategija zemlje i odnos prema palestinskom pitanju.
Važne teme su i obavezno služenje vojnog roka, posebno izuzeća za ultraortodoksne muškarce, nezavisnost pravosuđa i poverenje građana u državne institucije. Ova pitanja produbljuju podele između različitih političkih i društvenih grupa u Izraelu.
Netanjahu, lider konzervativnog Likuda, oslanja se na desničarske i verske partnere. Njegov najznačajniji protivnik je Gadi Ajzenkot, bivši načelnik Generalštaba izraelske vojske i lider centrističke stranke Jašar. U opozicionom prostoru nalaze se i druge političke grupacije, među kojima su savezi povezani sa bivšim premijerom Naftalijem Benetom i opozicionim političarem Jairom Lapidom. <Cite refs={[„turn190178search8″,“turn190178news34“]}/>
Rezultat neće automatski značiti i formiranje vlade
Izrael primenjuje proporcionalni izborni sistem, u kojem stranke osvajaju poslanička mesta u skladu sa brojem glasova, uz izborni prag od 3,25 odsto. Za većinu u Knesetu potrebno je 61 od ukupno 120 mesta.
Zbog toga čak ni stranka koja osvoji najviše glasova ne mora automatski da dobije mogućnost da samostalno formira vladu. Predsednik Izraela Isak Hercog nakon utvrđivanja rezultata konsultovaće predstavnike stranaka i poveriti mandat kandidatu za kojeg proceni da ima najveće izglede da obezbedi parlamentarnu podršku.
Ako nijedan politički blok ne uspe da prikupi potrebnu većinu, pregovori mogu da potraju nedeljama, a politički zastoj mogao bi da otvori i mogućnost novih izbora.
M. T.






