Slovačka i Mađarska traže da Evropska unija prilikom planiranja energetske tranzicije više uvaži položaj centralnoevropskih zemalja i njihovu zavisnost od postojećih pravaca snabdevanja. Prema njihovim ocenama, pronalaženje alternativnih izvora energenata za te države može da bude složenije i skuplje nego za članice koje imaju više mogućnosti za uvoz.
Slovačka vicepremijerka Denisa Sakova izjavila je u Bratislavi, na konferenciji za novinare kojoj je prisustvovao evropski komesar za energetiku Dan Jergensen, da Bratislava želi razgovore o tome kako bi naredni budžetski period EU i raspoloživi fondovi mogli da odgovore na potrebe zemalja Višegradske grupe. Pored Slovačke i Mađarske, ovu grupu čine Češka i Poljska, prenosi Juronjuz.
Energetska pitanja bila su među temama samita EU održanog 15. i 16. oktobra. Zemlje Višegradske grupe tada su zatražile mere za smanjenje visokih računa za struju, veću fleksibilnost u reviziji sistema trgovine emisijama ugljen-dioksida i odlaganje druge faze tog sistema, poznate kao ETS2, do 2030. godine.
Jergensen je ocenio da je situacija sa cenama energije u centralnoj Evropi ozbiljna i založio se za ciljane, privremene mere pomoći. Istovremeno je upozorio da takve mere ne bi trebalo da ugroze nastojanja EU da smanji zavisnost od uvoznih fosilnih goriva.
Prema podacima energetskog istraživačkog centra Ember, terminski ugovori za električnu energiju na veleprodajnom tržištu u centralnoj Evropi više su od 60 odsto iznad nivoa zabeleženih pre energetske krize. Na troškove snabdevanja, kako je upozorio Jergensen, utiču i promene na globalnom tržištu, uključujući posledice sukoba na Bliskom istoku.
Budimpešta i Bratislava smatraju da bi ukidanje uvoza ruskih energenata moglo da oslabi konkurentnost njihove industrije. Mađarska je zbog plana EU pokrenula postupak pred sudom Evropske unije, a Slovačka joj se pridružila. Prva odluka očekuje se za nekoliko meseci.
M. T.






