Dok se približava rok za rešavanje vlasničkog pitanja u Naftnoj industriji Srbije, stručna javnost sve više ističe da je Rafinerija nafte Pančevo strateški oslonac energetskog sistema Srbije, jer zemlja bez izlaza na more nema jednostavne alternative za uvoz derivata.

Nekadašnji pomoćnik ministra energetike Raša Kojčić ocenio je da je Rafinerija nafte Pančevo od presudnog značaja za energetsku stabilnost Srbije, posebno u uslovima rastućih globalnih poremećaja na tržištu nafte i gasa, naveo je za Tanjug.

Pančevačka rafinerija žila kucavica Srbije

Kako je naveo, Srbija ne može jednostavno da se osloni na uvoz gotovih derivata, jer bi logistički kapaciteti za takav scenario bili nedovoljni.

„Količine derivata koje su potrebne Srbiji na dnevnom nivou fizički nije moguće u kontinuitetu dopremati samo Dunavom, železnicom ili cisternama. Zemlje regiona koje nemaju rafinerije uglavnom imaju izlaz na more i pristup velikim tankerima, dok Srbija tu mogućnost nema“, rekao je Kojčić.

On je podsetio da Naftna industrija Srbije ima značajnu ulogu ne samo u energetici već i u domaćoj ekonomiji, imajući u vidu da direktno i indirektno zapošljava desetine hiljada ljudi kroz mrežu povezanih kompanija i dobavljača.

Evropa se prebacuje na drugi kolosek

Sagovornici iz energetskog sektora upozoravaju da nova geopolitička nestabilnost dodatno povećava značaj domaćih rafinerijskih kapaciteta.

Energetski analitičar Željko Marković ocenjuje da poslednja dešavanja na Bliskom istoku i poremećaji oko Ormuskog moreuza pokazuju koliko su države bez sopstvene prerade energenata ranjive.

„Evropa poslednjih godina ubrzano pokušava da smanji zavisnost od spoljnog snabdevanja energentima. Za Srbiju je pitanje rafinerije mnogo više od poslovnog pitanja — to je pitanje nacionalne bezbednosti i stabilnosti tržišta“, smatra Marković.

On dodaje da bi eventualno smanjenje prerade u Pančevu moglo da poveća zavisnost Srbije od uvoza derivata u trenutku kada su globalni lanci snabdevanja pod velikim pritiskom.

Rezerve sigurne, što tržište nije

Kojčić je naveo da Srbija trenutno raspolaže stabilnim rezervama energenata i da su prethodnih godina značajno povećane obavezne i operativne zalihe.

Prema njegovim rečima, upravo zahvaljujući tim rezervama domaće tržište tokom prethodnih globalnih energetskih kriza nije ostalo bez goriva niti je došlo do ozbiljnijih nestašica na benzinskim stanicama.

Međutim, upozorio je da dugotrajni globalni poremećaji mogu brzo promeniti situaciju, posebno ako dođe do dužih prekida transporta nafte preko Persijskog zaliva.

Ekonomista Ivan Nikolić ocenjuje da bi eventualni novi rast cena nafte mogao direktno da utiče na inflaciju, troškove transporta i industrijsku proizvodnju u Srbiji.

„Energetska stabilnost postaje jedan od ključnih faktora ekonomske stabilnosti. Svaka ozbiljnija nestabilnost na tržištu energenata vrlo brzo se preliva na cenu hrane, transporta i troškove privrede“, navodi Nikolić.

Srbija može da ima gasno čvorište

Govoreći o gasnom sektoru, Kojčić je istakao da Srbija trenutno ima stabilno snabdevanje zahvaljujući ugovoru sa Gazprom, maksimalnoj popunjenosti skladišta u Banatski Dvor i dodatnim rezervama u Mađarskoj.

On je podsetio da se paralelno radi na više infrastrukturnih projekata koji bi u narednim godinama mogli dodatno da ojačaju energetsku poziciju Srbije u regionu.

Među njima su interkonekcije sa Rumunijom i Severnom Makedonijom, povezivanje sa grčkim energetskim pravcima, kao i izgradnja naftovoda prema Mađarskoj.

Energetski konsultant Miloš Zdravković smatra da Srbija pokušava da iskoristi svoj geografski položaj kako bi postala regionalno energetsko čvorište.

„Ako se realizuju svi planirani projekti, Srbija bi mogla da postane važna tranzitna tačka za gas i naftu u jugoistočnoj Evropi, što bi dugoročno povećalo energetsku sigurnost i politički značaj zemlje“, ocenjuje Zdravković.

NIS mora da ima budućnost 

U trenutku kada se približava rok za rešavanje vlasničke strukture Naftna industrija Srbije, pitanje očuvanja domaće prerade nafte i stabilnosti energetskog sistema postaje prioritet za državu.

Stručnjaci upozoravaju da će odluke donete tokom narednih nedelja imati dugoročne posledice ne samo po energetski sektor, već i po ukupnu ekonomsku stabilnost Srbije, investicije i sigurnost snabdevanja građana i privrede.

M. T.