Ministar spoljnih poslova Srbije Marko Đurić izjavio je u Briselu da bi uključivanje celog Zapadnog Balkana u šengenski prostor moglo da donese više od 50 milijardi evra nove ekonomske aktivnosti, uz istovremeno smanjenje političkih tenzija i jačanje evropske bezbednosti.

Srbija traži brže otvaranje Šengena za region

Govoreći nakon neformalnog sastanka ministara spoljnih poslova EU i Zapadnog Balkana u Brisel, Đurić je ocenio da sadašnji granični režim predstavlja ozbiljnu prepreku za ekonomiju, turizam i svakodnevni život građana regiona.

„Frustrirajuće je da imamo tvrde granice na svakih 150 do 200 kilometara koje prekidaju krvotok ekonomije, porodica i svakodnevnog života. Ne postoji nijedan razlog da Evropa već ovog leta ne otključa puni potencijal regiona kroz uključivanje u Šengen“, rekao je Đurić.

Prema njegovim rečima, ulazak zemalja Zapadnog Balkana u šengenski sistem ne bi ugrozio bezbednost EU, već bi doprineo stabilnosti i smanjenju regionalnih tenzija.

„Balkan može da postane nova razvojna zona Evrope“

Đurić je istakao da bi slobodnije kretanje ljudi, robe i kapitala otvorilo prostor za snažniji privredni rast i veće investicije u regionu.

On je naveo da Srbija danas čini više od polovine ekonomije Zapadnog Balkana i da je među najbrže rastućim ekonomijama regiona u poslednjoj deceniji.

„Zamislite region u kojem Srbi, Albanci i Bošnjaci mogu da se kreću bez administrativnih prepreka, uz puno poštovanje suvereniteta država. To bi značajno smanjilo tenzije i ubrzalo razvoj“, rekao je šef srpske diplomatije.

Dodao je da bi troškovi Evropske unije za kontrolu granica bili manji, dok bi se nadzor sveo na ograničen broj međunarodnih aerodroma i luka.

Poruka EU: Proširenje ne sme da čeka

Ministar je ocenio da globalne geopolitičke promene zahtevaju brže proširenje Evropske unije i snažnije povezivanje sa regionom Zapadnog Balkana.

Kako je rekao, Evropa se istovremeno suočava sa tehnološkim promenama, rastom uticaja veštačke inteligencije i promenom globalnog geopolitičkog poretka, zbog čega je integracija regiona važnija nego ranije.

Đurić je naveo da su pojedini evropski ministri pozitivno reagovali na predloge Srbije i da je atmosfera tokom razgovora bila konstruktivna.

O evropskim fondovima: „Nema odluke o uskraćivanju pomoći Srbiji“

Komentarišući navode o mogućem zamrzavanju evropskih fondova za Srbiju iz Plana rasta za Zapadni Balkan, Đurić je rekao da takva odluka ne postoji.

On je podsetio da je i evropska komesarka za proširenje Marta Kos izjavila da formalna odluka o obustavi sredstava nije doneta.

„Tvrdnje da je Srbiji uskraćena razvojna pomoć EU predstavljaju političku manipulaciju i deo pritisaka na unutrašnje prilike u zemlji“, rekao je Đurić.

Dodao je da Srbija nastavlja sprovođenje reformi i da ostaje posvećena evropskim integracijama.

Razgovori o BiH i dijalogu Beograda i Prištine

Tokom sastanka bilo je reči i o situaciji u Bosni i Hercegovini, kao i o dijalogu Beograda i Prištine.

Đurić je ponovio stav Srbije da narodi u BiH treba sami da odlučuju o budućnosti zemlje, uz poštovanje Dejtonskog sporazuma.

Govoreći o Kosovu i Metohiji, podsetio je da Zajednica srpskih opština još nije formirana, iako je to obaveza dogovorena još 2013. godine u Briselu.

Susret sa holandskim ministrom spoljnih poslova

Na marginama skupa, Đurić se sastao i sa ministrom spoljnih poslova Holandije Tom Berendsen.

Razgovarano je o evropskim integracijama Srbije, ekonomskim odnosima dve zemlje i mogućnostima za dalje unapređenje saradnje, posebno u oblasti investicija i trgovine.

Đurić je tom prilikom naglasio da Srbija Holandiju vidi kao važnog partnera u procesu pristupanja Evropskoj uniji i izrazio očekivanje da će uskoro doći do otvaranja Klastera 3 u pregovorima sa EU.

M. T.