Srbija ulazi u period pojačanih ekonomskih izazova usled rasta cena nafte na svetskom tržištu i približavanja roka za zaključenje sporazuma o kupoprodaji ruskog udela u Naftna industrija Srbije, izjavio je predsednik Aleksandar Vučić.

Rast cena energenata na globalnom tržištu, uz istovremene geopolitičke tenzije, dodatno komplikuje ekonomsku situaciju u Srbiji. Cena nafte Brent premašila je 111 dolara po barelu, što se direktno odražava na domaće tržište goriva i ukupne troškove privrede.

U takvim okolnostima, Srbija se suočava i sa važnim rokovima u energetskom sektoru. Kako je istakao Aleksandar Vučić, ostalo je manje od mesec dana za finalizaciju sporazuma o kupoprodaji ruskog udela u Naftna industrija Srbije, dok sankcije formalno i dalje traju, ali se njihova primena odlaže.

Predsednik je ukazao da svaki signal iz međunarodnih političkih centara, posebno u vezi sa krizama i sukobima, utiče na dodatni rast cena nafte.

„Koja god poruka da se pojavi iz sveta, ona praktično podiže cenu nafte, što dodatno otežava poziciju zemalja poput Srbije“, rekao je Vučić.

Kako bi ublažila posledice rasta cena, država je već preduzela fiskalne mere, uključujući smanjenje prihoda od akciza za oko 25 odsto. Međutim, takvi potezi imaju ograničen domet i dugoročno opterećuju budžet.

Istovremeno, vlasti pokušavaju da očuvaju makroekonomsku stabilnost i zadrže inflaciju pod kontrolom. Nakon što je u martu inflacija iznosila oko 2,8 odsto, postoji bojazan da bi novi talas poskupljenja energenata mogao da poremeti taj trend.

Pored energetskog sektora, izazovi se preliju i na druge oblasti privrede. Rast cena goriva utiče na transport, proizvodnju i poljoprivredu, zbog čega država paralelno pokušava da obezbedi stabilno snabdevanje ključnim resursima, uključujući mineralna đubriva, kroz međunarodne sporazume i alternativne aranžmane.

Iako Srbija trenutno održava relativno stabilan nivo javnog duga i pristup međunarodnim finansijskim tržištima pod povoljnim uslovima, globalna nestabilnost ostaje značajan rizik. U poređenju sa razvijenijim ekonomijama, poput Švajcarska, koje raspolažu većim finansijskim kapacitetima, domaća ekonomija je osetljivija na spoljne šokove.

U narednom periodu, dalji razvoj situacije na globalnom tržištu energenata, kao i ishod pregovora u vezi sa Naftna industrija Srbije, biće ključni faktori za stabilnost cena i ukupna ekonomska kretanja u Srbiji.

M. T.