U razgovoru sa rediteljima Srdanom Golubovićem i Željkom Stanetićem, kao i glumcem Borisom Isakovićem, zajednički ćemo promišljati — kroz razmenu iskustvenih i teorijskih uvida — moć filma u procesuiranju ličnih i kolektivnih trauma, kao i u (re)konstrukciji ličnog i javnog sećanja.
Otvaramo pitanja: Kako film oblikuje verzije stvarnosti i istine? Na koji način može funkcionisati kao dokument prošlosti, posebno u kontekstu ratnih zločina? Da li i kako pamtimo kroz film? I kada film postaje politički relevantno lično i kolektivno iskustvo?
M. T.






