BEOGRAD – Hemofarm fondacija pozdravlja usvajanje Zakona o presađivanju ljudskih organa, jer on znači život za oko hiljadu ljudi koji godinama čekaju na transplantaciju srca, bubrega ili jetre. Prema podacima iz juna ove godine, za 41 pacijenta u Srbiji neophodna je transplantacija jetre, 39 čeka na presađivanje srca, a za njih 750 novi bubreg je jedini spas.
Prema novom Zakonu o presađivanju ljudskih organa, svaki punoletni stanovnik Srbije potencijalni je donor organa. Građanima koji ne žele da budu donori ostavljena je mogućnost da se u pisanom ili usmenom obliku za života izjasne o tome. Zakon ostavlja mogućnost da porodica preminulog donese odluku o doniranju ukoliko se on o tome nije izjasnio za života.
Usvajanje ovog zakona predstavlja najveći uspeh kampanje „Najvažniji poziv u životu“ koju Hemofarm fondacija sprovodi od 2016. godine. Zakon je veoma važan za ljude koji godinama čekaju na transplantaciju jer će uticati na povećanje broja donora i transplantacija, a samim tim i na smanjenje lista čekanja. Usvajanje ovog zakona pokazuje i da smo kao država i društvo položili ispit zrelosti i humanosti jer smo uspeli da postignemo nacionalni konsenzus oko ovako važnog društvenog pitanja. Kako bi zakon dao pun efekat, neophodno je nastaviti rad na podizanju svesti javnosti o ovoj temi u cilju dostizanja nivoa zemalja poput Hrvatske i Španije u kojima je donorstvo široko prihvaćeno, a humanost je jedna od najvećih društvenih vrednosti.
U okviru kampanje „Najvažniji poziv u životu“ na inicijativu Hemofarm fondacije, a uz podršku Ministarstva zdravlja, 2016. godine ustanovljen je Nacionalni dan donora kao polazna osnova za podizanje svesti ljudi i razbijanje predrasuda o doniranju i transplantaciji organa. Kada je 2016. pokrenuta kampanja, Srbija je imala dva (2) donora na milion stanovnika, a početkom ove godine broj donora povećao se na šest (6) što je direktan doprinos i kampanje „Najvažniji poziv u životu“.
Iako je za prethodne tri godine utrostručen broj donora, on je i dalje mali u odnosu na zemlje u našem najbližem okruženju (Slovenija beleži između 25 i 30, a Hrvatska 40 donora na milion stanovnika). Usvajanjem Zakona o presađivanju ljudskih organa, Srbija će imati 10 donora na milion stanovnika čime bi u najvećoj meri nestale liste čekanja za novo srce, bubreg i jetru. Sa poboljšanjem statistike donorstva, Srbija bi imala velike šanse da postane punopravni član Eurotransplanta, zajednice koja okuplja osam zemalja u Evropi sa zajedničkom listom čekanja.
Razbijamo mitove o doniranju organa!
Šta ako ne želim da doniram organe?
Uvek imate mogućnost da odbijete da budete donor.
Ukrašće mi organ.
Stroga procedura i Zakon u potpunosti isključuje zloupotrebu i korupciju. Bez saglasnosti porodice se ne može obaviti uzimanje organa.
Lekari se neće truditi da mi spasu život kako bi mi uzeli organe.
Osnovni prioritet svakog lekara je zaštita zdravlja i života, a doniranje organa i je moguće tek u slučaju smrti koja je nepovratna i konačna. U slučaju smrti porodica preminule osobe odlučuje o doniranju organa.
Šta ako se probudim iz moždane smrti?
Ne postoji buđenje iz moždane smrti, kao što je moguće iz kome. Moždanu smrt konstatuje tim lekara na osnovu serije neuroloških testova i ova smrt je nepovratna i konačna.
Bogati i poznati će dobiti organ pre mene.
Između davoca i primaoca organa postoji niz podudarnosti na šta materijalno stanje i društveni status ne mogu da utiču. Prilikom odluke o transplantaciji uzima se u obzir ozbiljnost bolesti i vreme čekanja.
Doniranje organa je protiv moje vere.
Doniranje organa je podržano od svih religija kao izraz posmrtnog dobročinstva i ljubavi prema drugom.
